Čak 6,3 posto ilegalne trgovine umjetninama u svijetu odvoji se na prostoru jugoistočne Europe. Interpol navodi kako ilegalna trgovina kulturnim dobrima i umjetninama zauzima treće mjesto odmah nakon trgovine oružjem i drogom, rekao je Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama, u razgovoru za Dnevnik.ba.
Dženan Jusufović, direktor je Centra protiv krijumčarenja umjetninama u BiH. U razgovoru za Dnevnik.ba, Jusufović govori o nedavnoj aferi “Ikona“ koja još uvijek nije dobila svoj pravosudni epilog, nestalim umjetninama iz BiH koja se nalaze u nekoliko zemalja svijeta, kako funkcionira sustav potrage i pronalaska.
Umjetnine, kao ni kulturna dobra u Bosni i Hercegovini, ističe Jusufović na početku razgovora, nisu na adekvatan način zašitićeni.
“To samo po sebi govori o tome da država ne pridaje dovoljno značaja ovoj važnoj oblasti društvenog i kulturološkog aspekta društva. Sa ekonomskog aspekta, kulturna dobra i lokaliteti na kojima se nalaze, predstavljaju ogroman potencijal za razvoj ekonomije svake zemlje, a tako i o novim radnim mjestima“, izjavio je Jusufović za Dnevnik.ba.
Angažman se sveo, smatra, na pojedince koji odgovorno obavljaju svoje poslove – zaposlenici u muzejima, galerijama, bibliotekima i drugi koji čuvaju kulturna dobra BiH i vlastitim angažmanom doprinose poboljšanju sigurnosti.
“Mislim, prije svega, na pravilno vođenje evidencije o umjetninama kao i deponovanje i čuvanje vrijednih umjetnina“, objašnjava Jusufović.
Iz BiH su se iznosila kulturna dobra unazad nekoliko stoljeća, pa se naša kulturna baština danas nalazi svuda po svijetu. Na to već godinama, podsjeća Jusufović, ističe profesor Enver Imamović.
“Za neka od njih, kao što je primjerice Povelja Kulina bana koja je u Rusiji, znamo gdje se nalaze. Ipak, treba naglasiti razliku između situacije s ikonom ili umjentničkim djelom ‘Magdalena’ koje je nacionalni spomenik BiH“, objašnjava.
Za Povelju Kulina bana postoji i službeni odgovor Federalne agencije ruskih znanstvenika koja je uputila odgovor Ministarstvu civilnih poslova BiH 2017. u kojem su, podsjeća Jusufović, naveli kako je “ruski vice konzul Jeremija Gagić u 19. stoljeću kupio Povelju u Dubrovniku i da ona zakonski pripada Rusiji“.
Povelja sa, podsjetimo, nalazi u Ruskoj akademiji nuka u Sankt Pteresbugu gdje je službeno zavedena i evidentirana.
“Dok u slučaju sporne ikone, nemamo zvaničan odgovor BiH, ne zna se kako se našla na našoj teritoriji i kojim je kanalima stigla do BiH, ali imamo zvanični stav Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine iz kojeg tvrde da je njihovo kulturno dobro ukradeno“, nastavlja Jusufović i dodaje kako kako je riječ o međunarodnom incidentu što potvrđuje i potez Ruske federacije koja je ekspresno ikonu vratila u BiH kako bi se istražilo njeno porijeko.
U bh. javnosti rijetko se govori o umjentinama, pa je tako afera Ikona, odnosno, ikona koju je Milorad Dodik, spski član Predsjedništva BiH poklonio Sergeju Lavrovu, ministru vanjskih poslova Rusije, navodno ukradena, vraćena u BiH i za koju Ukrajina drži da je njeno kulturno dobro, otvorila ovu i inače važnu temu u javnom prostoru.
Tužiteljstvo BiH otvorilo je predmet na osnovu informacija Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali Jusufović drži kako je Željko Samardžija, veleposlanik BiH u Rusiji na nepropisan način ponovno unio ikonu na teritorij BiH.
“Bio je dužan carini BiH prijaviti da unosi ovu vrijednu ikonu koja sada predstavlja i međunarodni spor između dvije države, a posebno u okolnostima kad je Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu kako bi se utvrdilo kako se ikona uopće prvi put pojavila u našoj zemlji“, ističe Jusufović.
Iako se u BiH zakoni vrlo često ne poštuju, vrlo su jasno propisane procedure kako se i na koji način neka umjetnina može unijeti ili iznijeti iz države. Postoji čak i priručnik o tomu kojeg je izradio Centar protiv krijumčarenja umjetnina s Misijom OSCE-a u BiH iz 2019. godine.
“Budući da se radi o međunarodnom incidentu u kojem su prekršene Konvencije i Rezolucije čija je potpisnica i BiH očekivati je da se u cijeli slučaj, osim Tužiteljstva, uključi i SIP-a, a slijedom događaja Interpol koji u sjedištu u Lyonu u Francuskoj ima Specijaliziranu policijsku jedinicu za umjetnine“, izjavio je Jusufović i dodao kako je BiH potpisnica UNESCO-ve Konvencije iz 1970. godina kao i UNIDROIT Konvencije iz 1995. koje govore o mjerama zabrane i spriječavanju uvoza/izvora kulturnih dobara.
Đoko Mazalić, Magdalena, privatna kolekcija, nestala 1993. godine
“Magdalena” Đoke Mazalića u Srbiji koja je vodi kao državno kulturno dobro
Saša Magazinović, SDP-ov zastupnik u državnom Parlamentu, pokrenuo je i inicijativu vezanu uz umjetničko djelo “Magdalena“ autore Đoke Mazalića iz privatne zbirke Envera i Damirke Mulabdić koje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH i nalazi se u Srbiji kod privatnog kolekcionara iz Novog Sada gdje je označeno kao kulturno dobro Srbije.
“Magazinović je aktualizirao to pitanje prema nadležnim institucijama, a Interpol BiH je raspisao potragu za tim djelom ranije“, ističe Jusufović.
Vlado Puljić, Ivo Andrić, ulje na platnu, nestalo iz Međunarodne galerije portreta Tuzla u razdoblju od 1992. do 2010.
Ilegalna trgovina umjetninama na trećem mjestu, a 6,3 % kriminalnih radnji odvija se u jugoistočnoj Europi
Zemlje zapadnog Balkana vrlo su atraktivne za ovakvu vrstu kriminanih aktivosti, podsjeća Jusufović, bilo da je riječ o tranzitu ili krajnjem odredištu ukradenih umjetnina.
“Čak 6,3 posto ilegalne trgovine umjetninama u svijetu odvoji se na prostoru jugoistočne Europe. Interpol navodi kako ilegalna trgovina kulturnim dobrima i umjetninama zauzima treće mjesto odmah nakon trgovine oružjem i drogom“, ističe.
Da je riječ o ozbiljno i organizianom kriminalu, dokaz je i zapljena ogromnog arheološkog blaga koje je krijumčareno iz Ukrajine u Srbiju gdje su carinici Republike Srbije u suradnji s policijom, podsjeća, u 12. mjesecu 2020. godine, otkrili i spriječili pokušaj krijumčarenja zbirke s preko 2000 antikvitetnih predmeta iz različitih perioda.
Zemlje svijeta ozbiljno shvaćaju problematiku ilegalne trgovine umjetnina, a u prilog tomu je, podsjeća Jusufović, informacija iz New York Times-a, odnosno SAD-a gdje je početkom prvog mjeseca 2021. godine Kongres SAD-a srušio veto sad već bivšeg predsjednika Trumpa vezano uz pooštravanje nadzora tržišta antikviteta sadržanih u širokom Zakonu o odobravanju nacionalne obrane na što je Trump ranije stavio veto.
Ismet Mujezinović, potret Meše Selimovića, nestao iz Međunarodne galerije portreta Tuzla u razdoblju od 1992. do 2010.
“John Byrne, pravnik s 30 godina iskustva u predmetima protiv pranja novca, kazao je kako je to područuje u kojem su se jasno organzirali kriminal, teroriristi i oligarsi koji su koristili kulturne predmeta za premještanje nezakonitih sredstava“, podsjeća Jusufović.
Za našu zemlju je najvažnije, smatra Jusufović, formirati Nacionalnu bazu podataka nestalnih umjetnina kao i specijaliziranu policijsku jedinicu za umjetnine.
“To je nepohodno ako ćemo raditi u skladu sa međunarodnim Konvencijama i Rezolucijama čije smo potpisanice, poput one Generalne skupštine UN-a iz decembra 2018. godine. Prva je to rezolucija koja je izrazila potrebu za postojanjem odnosno formiranje ‘Specijaliziranih policijskih jedinica za umjetnine’, dok ona UNESC-ova čija smo također potpisanica, poziva države da uz pomoć Interpola formiraju takve jedinice“, izjavio je.
Bez nacionalne baze podataka o nestalim umjetninama i specijalizirane policijske jedinice, nemoguće je boriti se protiv ilegalne trgovine umjetninama.
“Nebriga o ovome dovodi do destabilizacije zemlje što predstavlja i prijetnju po sigurnost da se od sredstava kriminalnih radnji financiraju različiti segmenti organiziranog kriminala, kao i terorizma“, izjavio je Jusufović.
Kolekcija slika Božidara Jakca ukradena iz Muzeja AVNOJ-a u Jajcu, pa se prodavala na buvljaku u Beču
Ipak, u našu zemlju su se vratile neke umjetnine, poput 44 slike Božidara Jakca koje su anonimno vraćene u Veleposlanstvo BiH u Srbiji.
“Riječ je o slučaju iz 2016. godina i kolekciji 44 slike Božidara Jakca na kojima se nalazio žig Muzeja AVNOJ-a u Jajcu odakle su u kradene. I prošle se godine javio kolekcionar iz mjesta Gaj kod Kovina u Banatu u Srbiji da bi vratio kelkciju slika Božidara Jakca iz Muzeja AVNOJ-a u Jajcu. Riječ je o 32 crteža, krokija i potreta koje je ovaj kolekcionar kupio na Bečkoj pijaci, bavljaku, i poslije tog ih odlučio vratiti našoj državi“, podsjeća Jusufović.
Inače, Centar protiv krijumčaranje umjetninama je još 2017. godina u suradnji s Veleposlanstvom Francuske u BiH, Centralnim uredom za borbu protiv krijumčarenja kulturnim dobrima – OCB koji djeluje pri Ministarsvu unutarnjih poslova Francuske, objavio bazu podataka o nestalim umjetninama u BiH.
U Interpolovoj bazi 26 nestalih umjetnina iz BiH
“Riječ je samo o onim umjetninama za koje su podnesene prijave o nestanku. U bazi se nalazi 179 umjetnina iz Međunarodne galerije potreta Tuzla, Umjetničke galerije BiH, privatne zbirke porodice Mulabdić i Muzeja Istočne Bosne“, podsjeća Jusufović.
Radi se o djelima i artefaktima od izuzetnog značaja i vrijednosti od kojih neki imaju status “nacionalnih spomenika BiH“.
“Budući da na nivou države BiH ne postoji baza, neke od nestalih umjetnina iz BiH vode se u Interpolovoj bazi podataka ‘Psyche’ koja je formirana 1995. i obuhvaća preko 143 zemalja svijeta. U toj bazi je i 26 umjetnina iz BiH. Zašto taj broj nije veći, trebalo bi pitati ured Interpola Bosne i Hercegovine“, ističe Jusufović.
U našoj zemlji postoji niz insitucija koje bi se aktivno i angažirano trebale baviti problematikom ilegalne trgovine umjetnina. Ministarstvo sigurnosti, pravde, civilnih poslova, Tužiteljstvo, Sud BiH, Državna agencija za istage i zaštitu.
Centar protiv krijumčarenja umjetninama nevladina je organizacija, osnovana 2014. godina i u prethodnih je sedam godina postojanja pokrenuo niz inicijativa – konferencije, obuke, izrada priručnika, postavka izložbe s repodukcijama vrijednih nestalih djela, kao i izrada deskriptivnih kartica za fotografiranje i vođenje umjetnina koju građanin koji posjeduju umjetninu u svom vlasništvu treba imati.
“U slučaju krađe, ta deskriptivna kartica koju pojedinci vlasnici trebaju imati, bila bi jedini materijal kojeg bi policijske agencije mogle koristiti za potragu“, zaključio je Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama u BiH u razgovoru za Dnevnik.ba.
Izvor: Dnevnik.ba
