I dok se političari pitaju zašto je propao FDS i čine to vjerovatno uzalud, u pozadini priče o nekadašnjem privrednom gigantu traje još jedna bitka koju je moguće dobiti, ako bude razuma i volje.
Foto: Visoko.co.ba
Bosna i Hercegovina je ostala bez svih fabrika duhana, a postavlja se pitanje hoće li ostati i bez umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti koje je friško ugašena Fabrika duhana Sarajevo (FDS) otkupljivala desetinama godina unazad, a najviše u vrijeme njenog dugogodišnjeg direktora Šefika Loje.
Jedini koji je ovo pitanje javno postavio je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, koji s razlogom pita kakvu sudbinu će doživjeti više od 200 umjetnina neprocjenjive vrijednosti među kojima je najviše umjetničkih slika. Umjetničke slike iz fundusa FDS-a prvi put su javno predstavljene 2014. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Kolekcija je nazvana „Nacionalno blago“, a čine je djela, između ostalih, autora: Seida Hasanefendića, Đoke Mazalića, Ljube Laha, Voje Dimitrijevića, Gabrijela Jurkića, Franje Likara, Ismeta Mujezinovića, Petra Šaina, Ismara Mujezinovića, Ibrahima Ljubovića, Lazara Drljače, Marija Mikulića, Branka Šotre… Džejna Bajramović iz FDS-a je prije osam godina kazala da je kolekcija nastajala punih 50 godina. Kako ovi umjetnici nisu mogli znati gdje će jednog dana završiti njihova djela, vjerovatno tako ni rahmetli Šefik Lojo nije mogao pretpostaviti da će FDS ikada propasti.
Krsmanović je za „Slobodnu Bosnu“ otkrio i kako:
„Uvijek je bilo bogatih preduzeća koja su kupovala umjetnička djela i pravila svoje kolekcije. Jedna od najvrijednijih kolekcija je bila u vlasništvu Privredne banke Sarajevo koja je, prema našim saznanjima, nakon privatizacije ove banke kao kolekcije rasturena i rasprodana na neki volšeban način. Suština ovog na šta mi želimo ukazati sa kolekcijom FDS-a je da umjetničko djelo nije samo pitanje vlasništva kao, recimo, vlasništvo nad mašinom ili automobilom. Ova djela jesu kupljena ili od umjetnika ili od kolekcionara, ali je ono istovremeno i nacionalno blago ove države. Ako je novi kupac FDS-a kupio i kolekciju u paketu sa ostalim, što vjerovatno jeste slučaj budući da ne znam detalje onda nas zanima šta je sa sudbinom te kolekcije i kako će o njoj dalje brinuti novi vlasnik. U pravnom smislu FDS s ovom kolekcijom može raditi šta hoće. Međutim, ovdje postoji nešto što se zove društvena odgovornost prema umjetničkom naslijeđu ove zemlje, a to je više nego cijena samih slika na tržištu.“
Krsmanović navodi da se u monografiji koju je izdao FDS vidi o kojim djelima je riječ.
„Moje mišljenje je da bi Ministarstvo kulture FBiH i Komisija za kulturno naslijeđe moglo imati više obzira i brige oko ove teme da nam se ne desi slučaj sa kolekcijom Privredne banke Sarajevo. Napominjem da je riječ o jednoj od najvrijednijih kolekcija umjetničkih djela u BiH! Respektabilnu kolekciju posjeduje i mostarski Aluminij. Navešću jedan pozitivan primjer, a to je Bosanskohercegovački automoto klub (BiHAMK) koji ima solidnu kolekciju, ali su oni u svojim aktima unijeli klauzulu da u slučaju privatizacije ili bilo kakve druge sudbine BiHAMK-a da ta kolekcija automatski prelazi na čuvanje nekoj od nadležnih ustanova za tu oblast, a to je Umjetnička galerija BiH ili neka druga galerija u BiH“, kaže Krsmanović.
Naš sagovornik ističe da se Umjetnička galerija BiH nije obraćala FDS-u po ovom pitanju jer to i nije njihov posao, ali se zato prvi čovjek ove institucije angažovao da preko medija probudi svijest društva, a prije svega Vlade FBiH i resornog Ministarstva:
„Skrećemo Vladi FBiH pažnju na to da je privatizacija ‘prilika’ i zato da se neka vrijedna umjetnička djela, uslovno rečeno, izgube. Ove slike u FDS-u su kupljene i vjerovatno za to postoje neki računi, ali se sada ne može reći koliko one vrijedne u materijalnom smislu jer to određuje tržište. Međutim, respektabilna imena autora od kojih nekih nisu živi i koji su stvarali početkom 20. vijeka nam pokazuje da su ova djela od neprocjenjive vrijednosti. Ta djela su kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, bez obzira što su u privatnom posjedu“, govori nam Krsmanović.
Direktor Umjetničke galerije BiH predlaže vlasnicima FDS-a da imaju poseban tretman prema ovoj vrijednoj zbirci, te da je sačuvaju.
Iako su sva djela vrlo vrijedna, posebno treba izdvojiti neke od autora koji nisu živi, a koji su stvarali u prvoj polovini 20. vijeka. To su Špiro Bocarić, Vojo Dimitrijević, Lazar Drljača, Gabrijel Jurkić, Atanasije Popović, Miljenko Stančić, Petar Šain, Petar Tješić, Mica Todorović…
Izvor: Slobodna Bosna (Autor teksta: Darko Omeragić)
